Interni znanstveno-istraživački projekti su projekti provođeni unutar Fakulteta s akademskim ciljem proširivanja znanstvenih spoznaja u određenom području sa naglaskom na turizam i ruralni razvoj. Ovi projekti uključuju suradnju između profesora, vanjskih dionika i studenata. Financiranje dolazi iz resursa fakulteta, a rezultati projekata se najčešće objavljuju se putem publikacija u znanstvenim časopisima ili prezentacija na konferencijama. Osim doprinosa znanstvenoj zajednici, interni projekti također podržavaju edukaciju studenata, potičući razvoj istraživačkih vještina i kritičkog razmišljanja. Sve ove komponente doprinose stvaranju akademske atmosfere koja potiče istraživački duh među zaposlenicima Fakulteta.
Naziv projekta
Istraživanje edukacijskih potreba uzgajatelja voća na OPG-ovima Požeška-slavonske županije
Voditelj projekta
Jasmina Mlađenović
Suradnici projekta
Tomislav Soldo, Mirela Mezak Matijević
Opis projekta
Ispitati zainteresiranost lokalnih OPG-ova za edukacije iz područja proizvodnje ekološkog voćnog octa, koraka za certifikaciju proizvoda, marketinga i mogućih kanala trženja proizvoda kao dodatne mogućnosti za podizanje prihoda na gospodarstvima, proširenje ponude domaćih ekoloških proizvoda, proširenje turističke ponude, posebice u području ruralnog turizma. Zainteresirani ispitanici bi se dodatnim istraživanjem ispitali koje kompetencije im trebaju vezano za bavljenje navedenom proizvodnjom, odnosno koja znanja su im potrebna u vezi standardiziranih tehnoloških postupaka prilikom prerade voća u ocat, certificiranja, marketinga, korištenja potpora iz EU fondova te plasiranja proizvoda turistima. Također, saznat će se postoji li potreba za online ili onsite radionicama na navedene teme ili izrada pisanih materijala/brošura o navedenim temama.
Trajanje projekta
2024.-2025.
Naziv projekta
Pametne destinacije: Integracija lokalnih resursa i održivog turizma
Voditelj projekta
Hrvoje Budić
Suradnici projekta
Antun Marinac, Ivan Kelić, Vladimir Ristanović
Opis projekta
Svrha projekta je istražiti mogućnosti primjene lokalnih resursa u pametnim destinacijama kako bi se potaknula održivost u turizmu, osiguralo bolje iskustvo za turiste te unaprijedila kvaliteta života lokalne zajednice. Projekt se fokusira na inovativne pristupe koji uključuju digitalne tehnologije, strategije održivog razvoja i aktivno uključivanje lokalne zajednice u oblikovanju turističke ponude. Projekt ima za cilj objaviti istraživačke rezultate u obliku znanstvenih radova u relevantnim bazama podataka kako bi se omogućila diseminacija znanja, poticanje suradnje u znanstvenoj zajednici te doprinos unaprjeđenju prakse u turizmu.
Opći cilj: Istražiti i primijeniti koncepte pametnih destinacija za održivo korištenje lokalnih resursa, s naglaskom na smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i jačanje društvenog kapitala lokalne zajednice.
Specifični ciljevi projekta:
- Identificirati i mapirati lokalne resurse (prirodne, kulturne, društvene) relevantne za pametne turističke destinacije.
- Istražiti i predstaviti najučinkovitije metode smanjenja negativnih utjecaja turizma kroz integraciju pametnih tehnologija.
- Objaviti rezultate istraživanja u znanstvenim publikacijama te sudjelovati na konferencijama kako bi se podijelila saznanja i omogućiti transfer znanja.
Trajanje projekta
2024.-2025.
Naziv projekta
Analiza utjecaja društvenih vrijednosti, stavova i stereotipa na funkcioniranje velikih jezičnih modela
Voditelj projekta
Kristian Đokić
Suradnici projekta
Barbara Pisker, Bojan Radišić, Mirjana Radman-Funarić, Ružica Grivičić
Opis projekta
Svrha ovog projekta je dubinski istražiti kako društvene vrijednosti, stavovi i stereotipi utječu na funkcioniranje velikih jezičnih modela. U medijima je najprisutniji veliki jezični model, odnosno sučelje prema istom - ChatGPT. Veliki jezični modeli su napredni sustavi umjetne inteligencije (AI) dizajnirani za obradu, razumijevanje i generiranje teksta nalik ljudskom. Temelje se na neuronskim mrežama i treniraju se na ogromnim količinama količinama tekstualnih podataka iz različitih izvora kako bi naučili razumjeti i generirati prirodni jezik. U nastavku su navedene osnovne kategorije sadržaja koji se koristi za treniranje:
- Knjige: Veliki korpusi knjiga iz različitih žanrova i tema pomažu modelima da nauče različite stilove pisanja i vokabular.
- Članci i vijesti: Tekstovi iz novina, časopisa i online članaka omogućuju modelima da se upoznaju s aktualnim događajima i formalnim stilom pisanja.
- Web stranice: Podaci s web stranica, uključujući forume, blogove i društvene mreže, pružaju raznolikost u jeziku i stilovima komunikacije.
- Znanstveni radovi: Akademski članci i istraživački radovi pomažu modelima da razumiju tehnički i stručni jezik.
- Društvene mreže: Postovi i komentari s platformi poput Twittera, Facebooka i Reddita omogućuju modelima da nauče kolokvijalni jezik i sleng.Ovi različiti izvori podataka kombiniraju se kako bi se stvorio bogat i raznolik korpus koji omogućuje modelima da prepoznaju i generiraju tekst u različitim kontekstima i stilovima. Svi sadržaji iz navedenih grupa izvora kreirani su od strane ljudi, te je niz autora zaključio da društvene vrijednosti, stavovi i stereotipi populacije koja kreira sadržaje za treniranje utječe na funkcioniranje velikih jezičnih modela i odgovore koje korisnici dobivaju od istih kroz interakciju.
Da bi istražili društvene vrijednosti, stavove i stereotipe pojedinih nacija potrebno je prije svega pronaći autore i radove koji se bave tom tematikom, a podatke iz istraživanja objavljuju u otvorenom pristupu. Isto tako treba obratiti pažnju da se podaci iz tih istraživanja mogu kvantificirati. Nakon toga potrebno je istražiti razinu razvoja velikih jezičnih modela, te nacionalne predstavnike koji se razlikuju s obzirom na državu u kojoj su nastali, odnosno jezik i sadržaj s kojim su trenira ni. Na lokalnom poslužitelju institucije pokrenut će se jednostavniji veliki jezični model otvorenog koda za potrebe istraživanja.
Da bi utvrdili razlike u stavovima i stereotipima između populacije u pojedinim državama i velikih jezičnih modela, potrebno je izabrati adekvatnu metodu za kvantificiranje stavova, a nakon toga i metodu utvrđivanja sličnosti stavova. Pri tom se mogu koristiti različite metode, od metoda klasterizacije do računanja udaljenosti u euklidskom višedimenzionalnom prostoru.
Svrha projekta je utvrditi u kojoj mjeri društvene vrijednosti, stavovi i stereotipi nacija koje su u najvećoj mjeri kreirale pojedini veliki jezični model, kroz sadržaj koji se koristio za treniranje, utječu i na stavove i stereotipe koji se uočavaju u komunikaciji sa tim istim velikim jezičnim modelom.
Rezultati tog projekta su značajni jer se veliki jezični modeli sve češće koriste, uz dodatno treniranje, za niz servisa i usluga. Bez obzira na multijezičnost samih modela, važno je biti svjestan u kojoj mjeri pojedini model odražavaju vrijednosti koje bi željeli vlasnici servisa.
U sklopu projekta postavljeno je nekoliko ciljeva:
- Kroz analizu literature pronaći podatke o društvenim vrijednostima, stavovima i stereotipima jednog dijela nacija u svijetu, koji su u otvorenom pristupu i mogu se kvantificirati
- Kroz analizu literature utvrditi postoje li veliki jezični modeli za koje se može reći da predstavljaju društvene vrijednosti pojedinih država, odnosno da su pretežno trenirani na sadržajima koji su pisani na jeziku koji koristi pojedina nacija
- Implementirati jednostavniji veliki jezični model na poslužitelju unutar institucije za potrebe istraživanja
- Utvrditi da li i u kojoj mjeri veliki jezični modeli prezentiraju društvene vrijednosti, stavove i stereotipe nacija koje su pretežno sudjelovale u razvoju istih, kroz korištenje sadržaja za treniranje na jeziku koji govori ta nacija
- Utvrditi da li se i u kojoj mjeri veliki jezični modeli iz različitih država razlikuju vezano uz stavove o različitim pitanjima (npr. korupcija, očuvanje okoliša)
Trajanje projekta
2024.-2025.